Banjački govor bi mogao da se nađe na listi nematerijalne kulturne baštine našeg područja a tome bi mogla doprineti i kandidatura Nacionalnog parka „Drina“ za listu zaštićenih prirodnih dobara UNSCO-a.

Područje Osata u prošlom vijeku bilo je poznato po traženim graditeljima i njihovim graditeljskim poduhvatima o kojima je pisao i Ivo Andrić u manje poznatoj ali vrsnoj pripovjeci „Osatičani“

Nedavno je promovisan rječnik banjačkog govora kojeg je priredio Dr Radomir Pavlović u saradnji sa nekoliko kolega i sakupljača banjačke leksike iz ovog područja.

Inače banjačkim govorom su se i ranije, još u staroj jugoslovenskoj etnologiji i lingvistici bavili ugledni naučnici i istraživači. Među najpoznatijim radovima koji predstavljaju banjački jezički izraz su studija koju je objavio Alija Nametak 1955. godine „Banjački govor na području Srebrenice“. Bilten Instituta za proučavanje folklora. Sarajevo. Takođe, Mihailo Šćepanović i Petar Đukanović 1997. godine objavljuju opsežno naučno istraživanje „Banjački (tajni jezik osaćkih majstora)“ koje objavljuju u naučnom časopisu Srpski jezik – studije srpske i slovenske.I straživanjem i sakupljanjem riječi banjačkog izraza bavio se još jedan Srebreničanin prije nekoliko godina – Željko Mandić, koji je takođe objavio knjigu o banjačkoj leksici.

U Narodnoj biblioteci u Srebrenici u okviru manifestacije „Dani Srebrenice 2019“ predstavljen je „Banjački rječnik“ autora doktora medicine Radomira Pavlovića koji kaže da „Banjački rječnik“ ima više od 300 riječi i pojmova koji su sakupljeni u ovom kraju zahvaljujući nekolicini ljudi koji ovaj jezik poznaje, odlučeno je da se sabere što više pojmova i izda riječnik i ovo je prvo pisano izdanje jezičkih pojmova i izraza “banjačkog govora”.

„Nickam folinjati čkoji češljo“ – Nemoj da pričaš, dolazi žandarm. „Nahanio sam pjevača, pa mi se pokačio burać“ – Najeo sam se pasulja, pa me zaboleo stomak. „Đe ti taži trem?“ – Gde ti je čovek? „Otremčiti se“ – Oženiti se.

Primeri banjačkih izraza i njihovih značenja na SBH jezicima: fole – novac, hanovan – gladan, ckamno – ružno, rđavo, trajca – torba, šumulijer – krčmar, konobar, burać – trbuh, busa – zadnjica, vajza – devojka, viza – voda, anež – jelo.

Ruša – vino, bukuljče – tele, galban – dukat, soganj – luk, tašanče – jaje, tranjati – spavati, tirita s fantare – kapa, usnići – brkovi, fantara – glava, tuz – so, trem – čovek, tremka – žena.

Inače banjački jezički izraz nije imao svoje pismo niti gramatiku i jezičke norme. To je bio govor malog broja ljudi iz male sredine i jezički stručnjaci kažu da se ne može govoriti o jeziku nego o lokalnom govoru karakterističnom samo za muškarce koji su se bavili građevinom, po čemu je jedinstven u svetu.

Foto: DPP. Tipična arhitektura osaćanske građevine u Starom vlahu