Šefovi država vlada zemalja članica Evropske unije (EU) na samitu u Briselu odobrili su Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU).

Evropska komisija (EK) je za Bosnu i Hercegovinu, je u oktobru preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam određenih uslova:

1. prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
2. usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkomv vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine
3. donijeti zakon o sprečavanju sukoba interesa
4. preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
5. odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila
6. obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja
7. garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima
8. obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU

Na samitu EU 23. i 24. juna u Briselu lideri država članica EU su pozvali Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

Europska komisija je 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka europskim integracijama.

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.

Analitički izvještaj koji se nalazi uz Mišljenje, po prvi put, upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutarnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Europske unije koje treba donijeti odluku o narednim koracima na putu BiH ka Europskoj uniji. S tim u vezi, ključno je da vlasti u Bosni i Hercegovini budu formirane na svim razinama bez odlaganja, objavljenoj je na stranici Delegacije EU u BiH.

Nakon kandidatskog statusa, prolaze se još neke formalne procedure koje moraju da se ispune da bi država počela zvanične pregovore za priključivanje Evropskoj uniji. Ako pogledate druge zemlje u regionu, recimo, Sjeverna Makedonija je kandidatski status dobila 2005. godine, a pregovori su otvoreni 2022. godine. Albanija je čekala od 2014. do 2022. godine, dakle osam godina dok nije dobila kandidatski status. Srbija i Crna Gora su to uradile relativno brzo. Crna Gora je postala kandidat 2010. a otvorila pregovore 2012. godine. Srbija od 2012. do 2014. godine. Sve zemlje u ovom procesu svoju zakonsku strukturu trebju uskladiti prema strukturama EU i ulaze u proces tzv. otvaranja poglavlja. Srbija je do sad, odnosno za osam godina, od 35 poglavlja otvorila 22, a samo je 2 zatvorila. Crna Gora je od 2012., dakle za deset godina otvorila svih 30 poglavlja, ali je zatvorila samo 3. Taj proces pregovaranja traje sve duže i duže zbog komplikovanih političkih situacija u zemljama regiona,

Pitanje dodjele kandidatskog statusa za BiH je je pokrenuto nakon što je EU odobrila ovaj status za Ukrajinu i Moldaviju. Inače, BiH je predala zahtjev za članstvo, u decembru 2016. godine, Europska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik, a nakon 14 mjeseci u februaru 2018. godine BiH je predala ispunjen Upitnik. Na odgovorima je radilo više od 1.300 predstavnika različitih nivoa vlasti. Odgovoreno je na 3.897 pitanja kao i 655 dopunskih. Sadržaj odgovora poslužio je kao osnova za donošenje odluke o tome je li BiH zaslužila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Taj korak, iako tehničke naravi, ponovno je otvorio perspektivu članstva u EU.

Izvor: CPCD Sarajevo