Piramide u Gizi izgrađene su tako da odolijevaju vremenu. Namijenjene da izdrže čitavu vječnost što su zapravo i učinile. Monumentalne grobnice su relikvije iz doba egipatskog Starog kraljevstva i izgrađene su prije nekih 4.500 godina.

Egipatski faraoni su očekivali da postanu bogovi u zagrobnom životu. Kako bi se pripremili za zagrobni svijet, podigli su hramove bogovima i masivne piramidalne grobnice za sebe – ispunjene svim stvarima koje će svakom vladaru trebati da vodi i održava sebe u „drugom“ životu.

Faraon Keops je započeo prvi projekat piramide u Gizi, oko 2550. godine p.n.e. Njegova Velika piramida najveća je u Gizi i uzdiže se nekih 481 stopa (147 metara) iznad visoravni. Procjenjuje se da je svaki od 2,3 miliona kamenih blokova težak od 2,5 do 15 tona.

Njegov sin, faraon Kefren, izgradio je drugu piramidu u Gizi, oko 2520. godine p.n.e. Njegova nekropola je uključivala i Sfingu, misteriozni spomenik od krečnjaka sa tijelom lava i faraonovom glavom. Sfinga može biti stražar za cijeli kompleks faraonovih grobnica.

Drevna inženjerska dostignuća u Gizi bila su toliko impresivna da ni danas naučnici ne mogu biti sigurni kako su piramide izgrađene. Ipak, naučili su mnogo o ljudima koji su ih izgradili i političkoj moći neophodnoj da se to ostvari.

Najveća i vjerojatno najpoznatija piramida je Keopsova piramida, faraona Keopsa koji je vladao oko 2558. – 2532. p.n.e. Blizu nje je Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Treća i ujedno najmanja je Mikerenova piramda.

Vedrana Bogdanović

Foto:Pixabay