Stare zemljoradničke zadruge u republici srpskoj suočavaju se sa ozbiljnim izazovima na tržištu, a trenutno je manje od jedne trećine registrovanih zadružnih organizacija aktivno. Poljoprivrednici ističu da je potrebno uložiti dodatne napore u reorganizaciju i udruživanje kako bi se poboljšala konkurentnost u poljoprivrednoj proizvodnji.

Jedan od primjera je i laktaška Zemljoradnička zadruga Agro-Đurić Jaružani, koja je nedavno  započela stečajni postupak po odluci Okružnog privrednog suda u Banjaluci. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnešen je u julu prošle godine i zbog dugotrajne blokade računa.

Za „Glas Srpske“, predsjednik Zadružnog saveza Republike Srpske Rajko Kulaga, izjavio je da u registru trenutno postoji 386 zadruga, od kojih je svega 110 aktivno, dok je u procesu uspostavljanja poslovanja još desetak novoosnovanih.

Kako kaže, sve ostalo su neaktivne zadruge. Ima određen broj zadruga koje su pasivne i imaju problema u poslovanju i one će se ugasiti, pitanje je samo dana kada. Kaže da su to uglavnom stare zadruge iz prethodnih sistema, koje su imale odgovarajuću imovinu i sve što je potrebno, međutim menadžment većine njih se nije uspio uskladiti sa novim uslovima poslovanja na tržištu.

‚‚Jedna od njih je i laktaška Agro-Đurić, gdje je posljednja revizija, po programu vanrednih revizija, urađena 2007. godine , do sada je već 120 zadruga likvidirano i izbrisano iz sudskog registra, većinom iz prijeratnog perioda. Nove zadruge imaju dobre menadžere i oni imaju jasnu viziju rada zadruga i samog zadrugarstva. Za razliku od starih, nove zadruge ostvaruju odlične rezultate i sve se postepeno razvijaju. Suština je da one okupljaju sitnija i srednja poljoprivredna gazdinstva, kojima omogućavaju organizovanu proizvodnju, odnosno otkupljuju i plasiraju proizvode. Jednostavno rečeno oni su produžena ruka poljoprivrednika „, objašnjava Kulaga.

On dodaje da sve veći broj zadruga otkupljene proizvode, koje ne uspiju prodati, zadržavaju i stvaraju novu vrijednost tako što ih prerađuju i po njegovom mišljenju, teško da bi sve to zadruge mogle same da nemaju podršku resornog ministarstva.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je nestao nekadašnji oblik udruživanja poljoprivrednika sa samim tržištem i dobavljačima repromaterijala.

‚‚Tako bi i danas trebalo da se radi, tako da poljoprivrednici sa manje ulaganja postižu bolje rezultate. Na primjer, da svi koriste neku radnu mašinu koju nabavi zadruga. S druge strane, tu je i uvezivanje i nuđenje na tržište većih količina robe, gdje mogu biti konkurentniji. Zbog toga smatramo da bi trebalo više pažnje posvetiti organizaciji i udruživanju proizvođača. Taj vid saradnje među domaćim poljoprivrednicima nije toliko izražen putem zemljoradničkih zadruga, s obzirom na to da su sve dobavljačke kuće, odnosno poljoprivredne apoteke, same po sebi zadruge u smislu da proizvođači kod njih mogu uzeti dio repromaterijala i onda kroz svoju robu platiti. „, istiće Marinković.

Rajko Kulaga rekao je da su u toku pripreme za obilježavanja 118. godina zemljoradničkog poljoprivrednog zadrugarstva u Srpskoj.

Kako kaže, u aprilu će se obilježiti i 25 godina rada i poslovanja Zadružnog saveza Republike Srpske, kao samostalne i nezavisne krovne organizacije zadrugarstva Srpske.

Izvor: eKapija