Evropska unija (engleski European Union, akronim EU) je međuvladina i nadnacionalna organizacija 27 evropskih država.

Po onome što je ugrađeno u pravne temelje Evropske unije (EU), riječ je o familiji demokratskih zemalja evropskog kontinenta koja zajedničkim radom, solidarnošću i međosobnim poštovanjem unaprjeđuje svakodnevni život svojih građana, a na globalnom planu pomaže da cijeli svijet bude stabilan, human i pravedan. Za pola stoljeća postojanja, EU je svojim članicama obezbijedila mir i blagostanje, jedinstvenuevropsku valutu euro i jedinstveno tržište bez granica. – piše Portal DrinaPress

Polazeći od činjenice da je EU ‘dobrovoljno udruženje suverenih država’ koje rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva definiranih Ugovorom o Uniji i Lisabonskim reformskim ugovoromkoji je 13. decembra 2007. potpisan, ali ne i ratificiran – glavni zajednički ciljevi EU su:

1. podsticanje uravnoteženog privrednog i društvenog napretka, težnja ka punoj zaposlenosti i stvaranje efikasne ekonomske, monetarne i sigurnosne unije
2. afirmiranje vlastitog identiteta na međunarodnoj sceni, osobito provedbom Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uz postepenu izgradnju zajedničke odbrambene politike koja u perspektivi vodi i ka zajedničkoj odbrani
3. služenje pravu i interesima eurograđana(što se 1993. godine manifestiralo i uvođenjem državljanstva Unije) a Reformskim ugovorom iz 2007. predviđeno je proširenje aktivnosti EU u cilju približavanja građaninu-pojedincu
4. razvijanje i očuvanje Unije kao područja slobode, sigurnosti i pravde u kojem se garantira slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, uz zajedničku odgovornost u oblasti kontrole vanjskih granica, politike azila, imigracione politike i suzbijanja ilegalne trgovine i drugih vidova kriminala
5. očuvanje cjelokupne pravne stečevine Zajednice i njeno stalno nadograđivanje. – takođe naglašava portal DrinaPress

Evropska unija pomaže zemljama i ljudima u Evropi i izvan nje u slučajevima velikih katastrofa ili humanitarnih kriza. Zemlje EU-a zajedno su vodeći globalni donator humanitarne pomoći, koju svake godine prime milijuni ljudi širom svijeta. Za tu se pomoć izdvaja 1 % ukupnog godišnjeg proračuna EU-a – oko 4 eura po građaninu.

EU-a u tom području temelji se na načelima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti. Pomoć se šalje preko više od 200 međunarodnih i lokalnih partnerskih organizacija i agencija uz potporu hiljade evropskih volontera.

U humanitarnoj pomoći koju pruža EU mogu sudjelovati svi evropski građani. EU ima određene principe u dodjeli humanitarne pomoći. Humanitarni principi zapravo definišu šta je pružanje humanitarne pomoći: pružanje pomoći ugroženima, kojima je pomoć neophodna. Naglašava da je bitno razlikovati pružanje humanitarne pomoći od bilo kakve aktivnosti vjerske, političke ili vojne prirode.

Principi humanosti, neutralnosti, nepristrasnosti i nezavisnosti su fundamentalni za humanitarnu akciju.

Humanost znači da se ljudska patnja mora rješavati gde god da se dogodi, sa posebnom pažnjom na najugroženije.

Neutralnost znači da humanitarna pomoć ne smije favorizovati nijednu stranu u oružanom sukobu ili drugom sporu.

Nepristrasnost znači da se humanitarna pomoć mora pružati isključivo na osnovu potrebe, bez diskriminacije.

Nezavisnost znači autonomiju humanitarnih ciljeva od političkih, ekonomskih, vojnih ili drugih ciljeva.

Poštovanje humanitarnih principa olakšava pristup i prihvatanje, te pomaže humanitarnim radnicima da obavljaju svoj posao. Na nivou EU, humanitarni principi su sadržani u Evropskom konsenzusu o humanitarnoj pomoći, koji su u decembru 2007. godine potpisali Savet EU, Evropski parlament i Evropska komisija.

Konsenzus je osnovni okvir koji vodi politiku EU o humanitarnoj pomoći, pružajući zajedničku viziju i principe, kao i praktičan pristup. Osigurava da su akcije koje sprovodi Odeljenje Evropske komisije za civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (ECHO) u skladu sa humanitarnim principima i pruža humanitarnu pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Tekst: Vedrana Bogdanović

Foto: Pixabay