Tehhnološke inovacije i promijene u svim sferama ljudskog stvaralaštva koje je donio 21. vijek izmijenile su sudbinu savremenog čovjeka. Imamo mnogo više mogućnosti i prednosti. Naravno, ukoliko znamo na pravi način da koristimo sve prednosti, jer smo sa druge strane suočeni sa mnogim manama svih tehnologija, koja naprije negativno utiču na djecu.

Nesumnjivo je da su današnji pisci dječije književnosti pred velikim stvaralačkim iskušenjima. Knjiga i kultura čitanja nalaze se u nepovoljnoj poziciji, jer mediji koje donosi savremena tehnologija sve više zauzimaju prostore dječijeg interesovanja. Internet, društvene mreže, video-igrice i mobilni telefoni u relativno kratkom vremenu postali su obilježje i stvarnost najmlađih generacija.

U odnosu na nekadašnja vremena, savremeni pisci treba da se snađu u uslovima potpuno promijenjenog životnog okruženja koje diktira i drugačije pristupe čitalačkoj publici. Svjesni smo činjenice da je danas teško zainteresovati najmlađe čitaoce koji odrastaju u vremenu kada više ne vjeruju u tradicionalan način čitanja i tradicionalne bajke,a svoje junake oživljavaju na “ajpedu” ili “ajfonu”. Zbog ubrzanog načina života, djecu zabavljaju pametni telefoni.

Najnovija istraživanja pokazala su kako često oba roditelja bivaju prinuđena da rade, zatim majke koje imaju više djece često zabave djecu sa crtaćima na TV-u ili telefonu, kako bi stigla obaviti svakodnevne obaveze, dok sa druge strane istraživanja pokazuju da je ovo era društevnih mreža i da je sve više majki koje su influenserke, imaju svoje blogove i vlogove, pa i svoju djecu uključuju u vlog,što izaziva kod djece što sve veću želju za pametnim telefonima, u tom najranijem period. Štetan uticaj ekrana na namlađe se uočava još u govoru, imaju problema sa komunikacijom, pažnjom, prevelika izloženost djece ekranima ne dozvoljava djeci da u potpunosti razvije moždane ćelije, dijete se zatvara u neki imaginarni svijet.

“Utjecaj na mozak djece pratio se pomoću magnetske rezonance, a skenovi su pokazali da djeca koja su provodila više vremena ispred ekrana, imaju veću nakupinu sive moždane tvari u tzv. frontopolarnoj regiji kore. Kroz dijagnostičke obrade došli smo do zaključka da sve veći broj djece nema dijagnoze, odnosno to su zdrava djeca koja imaju poteškoće koje su izazvane zbog predugog vremena provede pred ekranima. Stručnjaci preporučuju da do treće godine života dijete ne bih smjelo biti izloženo nikakvim ekranima, jer tada je broj neurona najveći i dijete tada najviše upija stvari.“- objasnila je psiholog-psihoterapeut Ankica Baković za portal Bljesak.info

Nažalost, današnja književnost za djecu mora biti u dosluhu sa savremenom tehnologijom, jer to je način da se u ovom vremenu knjiga približi djeci. Pisanje književnosti za djecu u 21. vijeku. zahtijeva mnogo inovativnosti i skustva, prvenstveno se moraju uzeti u obzir očekivanja djece. Nije lako napisati tekst koji ima visok književno-estetski nivo, uz sve elemente koje književnost za djecu podrazumijevaju, a da pritom mladom čitaocu budete zabavni i novi.

Vedrana Bogdanović

Foto:Pixabay